Temipale Sacramento ‘i Kalifōnia

Mālō ho’o lava mai kihe Temipale ‘o Sacramento Kalifōnia!

‘Oku talitali fiefia koe, mo ho’o famili, mo ha ngaahi maheni ‘oku mou fononga fakataha mai kihe Faleni. Koe vitio fakatata ‘eni koha tokoni ke fakalahi ki ho’o ‘ilo fekau’aki moha ngaahi feitu’u ‘ihe ‘a takai ‘oe temipale. Kataki ‘o muimui he vitio ki he hailaiti lanu puluu ‘i he mape. ‘I ho’o luelue takai ‘o mamata ‘i he feitu’uni, ‘oku kole atu ke ke fakahā e loto ’apasia moe faka‘apa‘apa ki he kelekele tapuni.

Lolotonga ho’o tua ko’eni ‘i he vitio, teke lau ha ngaahi me’a lahi, ka ‘oku mau faka’amu ‘e lahi ange ‘a ho’o tokanga kihe ngaahi ongo ‘oku ke ma’u. Kataki ‘o hoko atu ho’o scroll!

Ko ‘e mau ‘amanaki ‘i ho’o tua ko’eni, ‘e toe loloto ange ho’o ‘ofa ki he’etau Fakamo‘ui, ko Sīsū Kalaisí.

Ko e Temipale mo e Palani ‘o e Fiefia

Ko e temipale′ ko e konga ia ‘o e palani ‘o ‘etau Tamai ‘i Hevani ma ‘Ene fānau.

‘I he loto temipalé, ‘oku fakahoko ‘i ai ha ngaahi fuakava topūtapū. Ko e fuakava koia ko ha palomesi ‘oku te fai ia moe ‘Otua. ‘I he temipalé, ‘oku fakakoloa kitautolu ‘aki ‘a e mālohi ‘o e lakanga fakataula’eiki, ma‘u ha fakahā fakafo‘ituitui, fakahoko ‘a e ngaahi ouaú ma ‘etau ngaahi kui kuo molē, pea moe sila’i ho tau ngaahi famili ki ‘itaniti.

Ko e me‘a kotoa ko’eni ‘oku lava koe ‘uhi pē ko Sīsū Kalaisí pea mo ’Ene feilaulau fakalelei.

‘Oku Fakamanatu ‘e he Temipalé kiate Kitautolu ‘a Sīsū Kalaisí

Ko e me‘a kotoa pē ‘i he temipalé ‘oku tuhu ia kia Sīsū Kalaisí mo ‘Ene ‘ofa lahi ma’a kitautolu.

Ko e hā ‘a e fakatātā faka’ilonga ‘oku ‘i he kelekele, pea ko e hā ‘a hono faka‘uhinga?

Ko e fakatātā ko ‘eni ko e faka’ilonga ia ‘o e kapasa. Ko e hā nai ha ‘uhinga ‘e fie ma’u  ai ha taha kene ngaue ‘aki ‘a e kapasa? Ki ha tokoni, vakai ki he tohi ‘a ‘Alama 37:44-45.

Mā’oni’oni ki he ‘Eikí – Ko e Fale ‘o e ‘Eikí

Ma’oni’oni ki he ‘Eikí, Ko e Fale ‘o e ‘Eikí ‘oku tohi ia ‘i he temipale kotoa pē. ‘Oku fakamanatu’i mai ‘a e folofola ko’eni koe temipalé ia ‘a e ‘Eikí. Koe fale ia ‘o ‘Ona pea koe fale tapu.

Koe fo’i lea “ki he ‘Eikí” ‘oku tau fakakaukau ki ha fakahinohino ’oku tuhu kitautolu ki aí. ‘I he‘etau ‘alu ki he temipalé, ’oku tau ‘unu’unu ofi ange kia Sisū Kalaisi pea toe ofiofi ange ‘e tau muimui kia Teia.

Koe ‘Eiki Fakamo’ui

‘Oku ui leva ‘a Sīsū ko e Vai Mo‘ui, he ‘oku Ne tokoni kia tekitautolu ke tau ma‘u ha loto ma‘a mo ha ongo kakato.

‘I he taimi ‘o e Tohi Tapu motu‘a, na‘e fua fufulu ‘ae kau taula’eikí ‘i he vai anoano pea nau toki hu ‘o fai fatongia ki he ‘Otuá ‘i he temipalé.

‘Aia ‘i he ‘ahoni, koe founteni ‘i he tomu’a ‘oe temipale ‘oku fakamanatu mai ‘i he tau fili ‘ae angaleleí, faitotonú, moe muimui ‘i a Sīsū, ‘oku tau ma’u ha loto haohaoa mo mateuteu ke ongo’i ofi ange ki ā Teia.

‘Oku fie ma‘u he ‘Eiki ke ō mai ‘ae kakai kotoa pē ki he temipalé, pea ‘oku Ne faka’afe’i  kitautolū ke tau teuteu ke hū kiai.

Ko e temipalé ko ha feitu‘u makehe mo topūtapū. ‘I he ‘osi hono langa ha temipalé fo‘ou, ‘oku faka’afe’i ‘ae kakai kotoa pē ke nau tua ‘i loto ‘o e temipale. Ki mu’a pea toki fai ‘ae lotu fakatapui ‘o e Temipalé Sacramento, na‘e ‘a’ahi mai ha kakai ‘e toko 198,367.

Koe ‘osi hono lotu’i fakatapui ha temipalé, ko e kau memipa pē ‘o e Siasi ‘oku nau ma‘u ha lekomení temipalé, pea ‘oku nau feinga ke muimui kia Sīsū mo tauhi ‘Ene ngaahi fekaū, ‘oku nau ma’ū hū ki lotó. ‘Oku tokoni ‘eni ke tauhi ‘ae nonga moe molūmalū e temipalé. Ko e temipalé ko ha feitu‘u ia ‘oku tau ongo‘i ai ha tōe ofi ange ki he Tamai Hevaní mo Sīsū Kalaisí.

Ko e ‘imisi ‘o e mata’i lose ‘oku ngaue’aki ‘ia he feitu’u kehekehe ‘o e Temipalé Sacramento. ‘E lava ke ke sio ki he faka’ilonga ‘o e lose ‘i he ‘u kau’i matapá pea moe faliki’anga hū atu ki loto fale.

Ko e Makatuliki ‘o ‘Etau Tui

‘I he taimi ‘oku langa ai ha temipalé fo‘ou, ‘oku fokotu‘u ai ha maka māhu’inga ‘oku ui ko e makatulikí.

‘Oku fakamanatu mai kia kitautolu ko Sīsū Kalaisí koe Makatūliki Tefito (Efeso 2:20). ‘A ia ‘oku fakamahino mai ko Kalaisí ‘oku mahu‘inga taha pē ‘i he temipalé, mo ‘etau mo‘ui.

Ko e Loki Papitaisō

Toe ki’i mama’o si’i atu pē mei he makatūlikí koe loki papitaisō.

Na‘e ako‘i ‘e Sīsū ‘oku pau ke tau fanau‘i mei he vai mo e Laumālie ke hū ki he Pule‘anga ‘o e ‘Otua (Sione 3:5). Ko e ouaú mahu‘inga lahi ‘eni. Kae fefe nai ‘ae kakai na‘e ‘ikai ke nau ako fekau‘aki mo Sīsū pē papitaisō ‘i he‘enau kei mo‘ui?

‘I he taimi kuo‘osi, na‘e fehu’i he ‘Aposetolo ko Paūla: “Ko e hā ‘oku papitaisō ai akinautolu ki he mate?” ‘Aia koe fakahā mai ‘eni na’e fai papitaisō ‘e kau Kalisitiane motu‘a ke tokoni ki ha ngaahi kakai kehe (1 Kolinitō 15:29).

‘Aia ‘i he ngaahi ‘aho ni, ‘oku lava ‘e he tokotaha ma’u lekomeni temipalé ke papitaisō ‘o fakafofonga’i ‘a e tokotaha kuo ‘osi mole atu.

Ko ha founga ‘ofa eni ke tokoni ki he kakaí. Ko e tokotaha mate ‘oku kei ‘ata pē ke nau fili pē te nau tali ‘ae ouaú ‘o e papitaisō, pē ‘ikai. Ko e ngāue ‘oku fakahoko ‘i he temipalé ‘oku foaki ai kia kinautolu ha toe faingamālie.

Ko e taimi pe ‘oku tau fai ha tokoni ki ha taha ke toe foki ki he ‘Otua, ‘o hange ko e  papitaisō fakafofonga, ko ha founga ia ‘oku tau fakahā ai ‘etau ‘ofa mo ‘etau fie muimui ki he ‘Eiki.

Ko e Loki Selesitiale

Ko e loki ‘i he tafa’aki ko ‘eni ‘o e temipale ‘oku ui ia ko e Loki Selesitiale.

Ko ha loki longo longonoa mo nonga ‘eni ke lava ‘o ma’u he tokotaha ‘oku hu ki ai ha taimi ke nau fakakaukauloto mo lotu, lau folofola, pe feohi ‘i he loto ‘apasia mo ha ni’ihi ‘i he loki.

Ko ha feitu‘u tapu mo molumalu ia ‘e lava ai ke tau fakakaukau ki a Sisu, ongo‘i ‘ae ‘ofa ‘a e ‘Otua kia tekitautolu, mo fekumi ha fakahinohino mo ha fakatonutonu meia Teia.

Ko e Ouaú ‘o e Sila Fakata’engata

Na‘e foaki ‘e Sīsū ha mālohi fakataula’eiki makehe ki he ‘Ene ‘Aposetolo ko Pitá pea Ne pehē, “Pea koia kotoa pē teke no’ono’o ‘i mamani, ‘e no’ono’o ia ‘i he langí” (Matiu 16:19).

‘I he temipalé, ‘oku fakataha’i ta’engata ‘a e husipaniti mo hono uaifi pea mo’ena fanaú ‘i he mālohi fakapuletapu tatau na’e foaki kia Pitá. ‘Oku fai ia ‘i he ouaú ‘oku ui ko e “silá.” Ko ha ouaú ia ma ‘ae kakai mo‘ui mo e kakai mate.

Koe ngaahi monū lahi taha ia ‘o e temipale, koe ‘ikai ngata ‘a e ngaahi vā fakafamilí ‘i he pekiá.

Koe ‘uhí ko Sīsū Kalaisi, ‘I he ‘etau muimui ki a Teia mo tauhi ‘etau ngaahi fuakava mo e ‘Otua, te tau lava ‘o to e fakataha mo ho tau ngaahi ‘ofa ‘anga ‘i he ta’engata.

Koe loki ‘oku fai ai ‘ae ouaú silá ‘oku tu’u ‘ihe ongo tafa’aki ‘oe temipalé.

Ko hai nai ‘a e ‘imisi ‘oe tokotaha ‘oku tu’u ‘ihe tumu’aki ‘oe pou stipolo (steeple) ‘oe temipalé, pea koe ha nai ‘ae me’a ‘oku ne pukepuke ‘i hono nima? 

Ko e ‘Āngelo Molonai ia!

‘Oku ne pukepuke ‘ae talupite, he ‘oku ‘iai ‘a e fanongonongo mahu‘inga lahi ke tau tokanga ki ai: ‘E toe ha’ele mai ‘a Sīsū Kalaisí!

Ka puhi ha talupite mei ha feitu’u, ‘e ma’u atu ‘e tau tokanga. ‘Oku pehe foki ‘ae fanongonongo ‘a Molonaí, ‘oku fie ma’u ke fanongo ki ai ‘ae kakai kotoa pē ‘i mamani.

Fakamatala Malie:

Ko e stipolo ‘o e temipalé ‘oku mita ‘e 40/131feet. ‘Oku loloa ange ia he fale fungavaka e hongofulu!

‘E Toe Ha’ele Mai ‘a Sīsū Kalaisí!

“‘Oku fakatupulekina ‘e he mou hū ma’u pē ‘i he fale ‘o e ‘Eiki ‘a hotau iví ‘i he angama’á mo e manava’ofá fakatou’osi. Ko ia, ‘oku fakatupulaki ‘e hotau taimi ‘i he temipalé ‘a ‘etau loto-falala ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eikí. ‘E tokoni hono fakalahi ho tau taimi ‘i he temipalé ke tau teuteu ki he Hā’ele Tu’o Ua Mai hotau Fakamo’ui ko Sīsū Kalaisí.”

Palesiteni Russel M. Nelson, ‘Epeleli 2025

‘Ahi’ahi’i ha ‘Ekitiviti Malie!

Kaka mo ha’o maheni ki he holisi hu’anga ’i  he funga ‘oe sitepū. Mo taki taha ha kolomū pea mo hanga kihe loto tulikí ‘o e holisi. 

Mo fetalanoa’aki.

Kapau te mo fafana, te mo kei fanonga lelei pe ki he le’o ‘a ho’o maheni.

Mālō ho’o me’a mai

Ki he Fale ‘o e ‘Eiki

‘Ofa ‘e vaveni mai pē ha’o to e foki mai!

Ako Lahi Ange

‘Oku lava ke tali ‘e he kau Misinale ho‘o ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo e temipalé, pea vahevahe mo koe ha founga ‘e tokoni ‘ae kosipelí ‘a Sīsū Kalaisí ke toe malohi ange mo tolonga ho’o vā fakafamili!